Stručni skup i okrugli stol „Važnost bioraznolikosti u prilagodbi turizma klimatskim promjenama“

Datum objave: 04. 2. 2022.

Stručni skup na temu „Važnost bioraznolikosti u prilagodbi turizma klimatskim promjenama“ organiziran  je na Sveučilištu u Slavonskom Brodu u okviru projekta Dobra klima za turizam. Stručni skup okupio je stručnjake iz područja poljoprivrede, šumarstva i turizma.

Teme koje su se obradile:

  • Kampanja „Zasadi stablo, ne budi panj“, Vehid Ibraković, dipl.ing. agr.
  • Prezentacija „Mogućnosti prilagodbe biljne proizvodnje klimatskim promjenama“, dr.sc. Mihaela Blažinkov, Sveučilište u Slavonskom Brodu
  • Prezentacija „Proizvodnja hrane u budućnosti s obzirom na raspoložive prirodne resurse i prisutne klimatske promjene“, Ljiljana Božić-Ostojić, dipl.ing., Sveučilište u Slavonskom Brodu
  • Prezentacija „Očuvanje biološke raznolikosti šumskih ekosustava u borbi protiv klimatskih promjena“, Daria Pinjuh Budisavljević, dipl.ing.šum.

Na Okruglom stolu, u nastavku se raspravljalo o tome koliko je bioraznolikost važna u prilagodbi klimatskim promjenama te u kojem segmentu šumarstvo kao jedna od gospodarskih grana može doprinijeti razvoju ruralnog turizma imajući u vidu i prilagodbu klimatskim promjenama.

Zaključci okruglog stola:

– Šumarstvo kao gospodarska grana predstavlja potencijal, više od 600 ljudi u našoj županiji radi upravo u tome sektoru (biogospodarstvo)

– 95% hrvatskih šuma su prirodne šume (prirodno nastajanje) čime je očuvana bioraznolikost, ekosustav te prirodna staništa

–  važno je održivo gospodarenje šumom (reguliranje sječa, pošumljavanje)

– potrebno je vodi računa o raznolikosti odnosno vrstama drveća  (prirodno pomlađivanje šuma)

– kod šuma treba zadržati otpornost i njihovu dugotrajnost

– smanjiti invazivne („strane“) vrste stabala koje ne pripadaju ovom geografskom području

– invazivne vrste donose sa sobom i štetnike (uvoz), koje negativno utječu na uravnoteženi eko sustav i prirodna biljna i životinjska staništa

– šume kao izvor turističke ponude (cikloturizam, biciklizam, promatranje ptica, lovstvo…)

– ubrzani tehnološki razvoj narušava biološke raznolikosti

– proizvodnja prekomjerne hrane koja se baca (utrošeni – bačeni resursi u proizvodnji hrane)

– osiromašenje tla (premalo organske tvari) za poljoprivrednu proizvodnju

– visoki troškovi i ulaganja u prilagodbu (novi ekološki strojevi, biogoriva i gnojiva)

– Nije dovoljno da se temama okoliša, zaštite prirode, klimatskih promjena bave samo obrazovne institucije i civilni sektor. Važno je uključivanje svih sektora (privatni, civilni, javni, obrazovni) kako bi se što kvalitetnije djelovalo u prilagodbi klimatskih promjena kao i utjecaju na smanjenje klimatskih promjena

– nedovoljna educiranost i informiranost svih dionika društva po pitanju klimatskih promjena

Projekt Dobra klima za turizam provodi Udruga Eko Brezna u partnerstvu Sveučilištem u Slavonskom Brodu. Projekt sufinancira Europska unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj.