Stručni skup na temu „Važnost bioraznolikosti u prilagodbi turizma klimatskim promjenama“ organiziran je na Sveučilištu u Slavonskom Brodu u okviru projekta Dobra klima za turizam. Stručni skup okupio je stručnjake iz područja poljoprivrede, šumarstva i turizma.
Teme koje su se obradile:
- Kampanja „Zasadi stablo, ne budi panj“, Vehid Ibraković, dipl.ing. agr.
- Prezentacija „Mogućnosti prilagodbe biljne proizvodnje klimatskim promjenama“, dr.sc. Mihaela Blažinkov, Sveučilište u Slavonskom Brodu
- Prezentacija „Proizvodnja hrane u budućnosti s obzirom na raspoložive prirodne resurse i prisutne klimatske promjene“, Ljiljana Božić-Ostojić, dipl.ing., Sveučilište u Slavonskom Brodu
- Prezentacija „Očuvanje biološke raznolikosti šumskih ekosustava u borbi protiv klimatskih promjena“, Daria Pinjuh Budisavljević, dipl.ing.šum.
Na Okruglom stolu, u nastavku se raspravljalo o tome koliko je bioraznolikost važna u prilagodbi klimatskim promjenama te u kojem segmentu šumarstvo kao jedna od gospodarskih grana može doprinijeti razvoju ruralnog turizma imajući u vidu i prilagodbu klimatskim promjenama.
Zaključci okruglog stola:
– Šumarstvo kao gospodarska grana predstavlja potencijal, više od 600 ljudi u našoj županiji radi upravo u tome sektoru (biogospodarstvo)
– 95% hrvatskih šuma su prirodne šume (prirodno nastajanje) čime je očuvana bioraznolikost, ekosustav te prirodna staništa
– važno je održivo gospodarenje šumom (reguliranje sječa, pošumljavanje)
– potrebno je vodi računa o raznolikosti odnosno vrstama drveća (prirodno pomlađivanje šuma)
– kod šuma treba zadržati otpornost i njihovu dugotrajnost
– smanjiti invazivne („strane“) vrste stabala koje ne pripadaju ovom geografskom području
– invazivne vrste donose sa sobom i štetnike (uvoz), koje negativno utječu na uravnoteženi eko sustav i prirodna biljna i životinjska staništa
– šume kao izvor turističke ponude (cikloturizam, biciklizam, promatranje ptica, lovstvo…)
– ubrzani tehnološki razvoj narušava biološke raznolikosti
– proizvodnja prekomjerne hrane koja se baca (utrošeni – bačeni resursi u proizvodnji hrane)
– osiromašenje tla (premalo organske tvari) za poljoprivrednu proizvodnju
– visoki troškovi i ulaganja u prilagodbu (novi ekološki strojevi, biogoriva i gnojiva)
– Nije dovoljno da se temama okoliša, zaštite prirode, klimatskih promjena bave samo obrazovne institucije i civilni sektor. Važno je uključivanje svih sektora (privatni, civilni, javni, obrazovni) kako bi se što kvalitetnije djelovalo u prilagodbi klimatskih promjena kao i utjecaju na smanjenje klimatskih promjena
– nedovoljna educiranost i informiranost svih dionika društva po pitanju klimatskih promjena
Projekt Dobra klima za turizam provodi Udruga Eko Brezna u partnerstvu sa Sveučilištem u Slavonskom Brodu. Projekt sufinancira Europska unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
