1. Svake se godine u svijetu baci gotovo 1,3 milijarde tona hrane.

To je trećina ukupne količine hrane proizvedene za ljudsku potrošnju koja postaje otpad. U RH se godišnje baci 400.000 tona hrane, što je ekvivalent 50 kg po osobi. Korjenasti usjevi, voće i povrće imaju najveći udio u prehrambenom otpadu, pri čemu oko 45 posto njihove proizvodnje propada. U Europskoj uniji 53% otpada od hrane dolazi iz kućanstava a čak 65 posto Hrvata baca ostatke od pripremljene hrane! Bacanje hrane višestruko doprinosi proizvodnji CO2 I izravno doprinosi klimatskim promjenama jer se CO2 proizvodi prilikom proizvodnje namirnica, prijevoza, ambalaže, skladištenja pa do pripreme obroka. Bacanjem hrane multipliciramo proizvodnju CO2, osobito ako ne kupujemo lokalnu hranu iz kratkih opskrbnih lanaca.

2. Kako bi smanjili količinu hrane koja se baca, važno je educirati, informirati I poučiti najmlađe ali I starije građane, kako bi znali planirati obroke, iskoristiti ostatke od obroka, razlikovati oznake “najbolje upotrijebiti do” I “rok trajanja”. Više od 50 posto naših građana koji bacaju hranu to čine jer se hrana pokvarila. Iako je navedeni podatak zastrašujući, on istovremeno govori o velikom prostoru za smanjenje otpada od hrane u našim kućanstvima. Planiranje tjednih obroka i planske kupnje rješenje su za prekomjerno gomilanje namirnica koje bacamo kada se pokvare.

3. Uloga medija u podizanju svijesti javnosti: mediji mogu više vremena posvetiti temama poput koje promoviraju zdravu prehranu, korištenje lokalnih I sezonskih namirnica, racionalno korištenje namirnica, jednostavne recepte I sl. Također, važno je građane upozoriti na povezanost bacanja hrane s klimatskim promjenama ali I utjecaj na kućne financije kao I na održivi razvoj naše zajednice.

4. Položaj osoba s invaliditetom i starijih osoba: starije osobe najmanje bacaju hranu, prvenstveno zbog niske kupovne moći, što ih motivira na racionalno trošenje, ali I zbog navike planiranja obroka I znanja o tome kako iskoristiti I ostatke obroka za pripremu novih obroka. Važno je I iskoristiti njihovo znanje koje bi trebalo prenijeti I novim generacijama.

Okrugli stol održan je u okviru projekta FOR-GEN-LEARN.